Stambeni kompleks Begovina u Stocu izgrađen je na sjeveroistočnom kraju grada. Izgrađen je kao gospodarski kompleks, s nastambama i velikim vrtovima, potpuno izdvojen iz strukture grada u zasebnu cjelinu koja nema uobičajenih funkcionalnih i morfoloških odnosa s ostalim dijelovima grada. U urbanističkoj koncepciji Begovine, dimnjaka kapetanske obitelji Rizvanbegović, postoji poštivanje prirodnog terena, potreba za intimnošću svake obitelji, poštivanje susjednih kuća i želja za formiranjem zaštićenog obiteljskog teritorija. Veličina kompleksa, položaj u prostoru i očuvanost građevine čine Begovinu jednim od najljepših i najznačajnijih stambenih kompleksa u Bosni i Hercegovini.
Arhitektonsko-stambenu cjelinu kompleksa Begovina čine četiri cjeline koje ujedno predstavljaju gradaciju prostora od javnog prema intimnom, obiteljskom dijelu. Prvi, javni dio kompleksa je pristupna cesta, drugi dio je ulaz ili prednje ili pristupno dvorište s četiri objekta, zatim poluprivatno dvorište i na kraju privatna dvorišna kuća za obiteljski život.
Treći i četvrti dio kompleksa, odnosno poluprivatno dvorište i obiteljske kuće, ograđeni su visokim kamenim dvorišnim zidom koji se proteže s tri strane kompleksa. Granica, ujedno i zaštita kompleksa, s četvrte, zapadne strane, je rijeka Bregava. Posebnost avlijskog zida je način obrade. Naime, posljednji red nepravilnog kamena postavlja se samo na zidnu konstrukciju. Na taj način, prilikom provale u kompleks preko zida, nije se moglo čvrsto osloniti niti ući bez buke koju je stvaralo urušeno kamenje.
Arhitektonsko-stambena cjelina kompleksa Begovina razvija se u smjeru sjeverozapad-jugoistok, s blagim pomakom prema istoku. Teren na kojem se kompleks razvio je relativno uzak, oko 25 m i izdužen, oko 180 m. Kompleks Begovina u Stocu sastoji se od pet konaka i šest stambenih objekata, te niza pomoćnih gospodarskih objekata.
Pristup arhitektonsko-stambenoj cjelini je s južne strane, cestom uzvodno uz Bregavu, koja iz centra Stoca vodi prema Begovini.
Kompleks počinje Ćuprijom u Begovini, koja je najmlađa od tri veća kamena mosta u Stocu. Župa je podignuta krajem 18. ili početkom 19. stoljeća, u razdoblju kada je započela izgradnja stambenog kompleksa obitelji Rizvanbegović, po kojoj je cijeli stolački kraj dobio ime Begovina. Župa u Begovini prvenstveno je omogućila povezivanje kuća obitelji Rizvanbegović, smještenih s obje strane Bregave. Stoga su se o njezinu održavanju do austrougarske okupacije brinuli članovi obitelji.
Želite li doživjeti Stambeni kompleks Begovina, uživati u zadivljujućoj arhitekturi, slikovitom pogledu na grad rijeku Bregavu i naučiti sve o njegovoj bogatoj povijesti? Kontaktirajte nas.
Kreirati ćemo putovanje po Vašim preferencama.
