Stari grad Križevac nalazi se na brdu iznad današnjeg središta Stoca i predstavlja obrambenu građevinu jednog od najvećih gradova u Bosni i Hercegovini. U XVII. stoljeća grad je imao 13 kula i bio je najbolje utvrđeni grad u Hercegovini. Stari grad je smješten na kupastom vapnenačkom brežuljku, čija se zapadna padina prema Zagradu zove Šetnica, sjeverna padina prema današnjem centru grada Carinska strana, a istočna padina prema Uzinovićima Križevac.
Stari grad Križevac nalazi se na lijevoj obali Bregave, iznad Stoca, odakle se pruža pogled na selo, plodno Vidovo polje, rijeku Bregavu i okolna brda: Hrgud na sjeveru, brdo Komanje na istoku, Ošaniće na brdu. zapadu i brdo Bašnik na jugu. Vidno polje. Nacionalni spomenik čine Donji grad, Gornji grad, središnji plato s austrougarskim razdobljem, pristupni put u ukupnoj dužini od 1200 m od Donjih vrata do Gornjih vrata, kao i dio brda ispod bedemima.
Stari grad zauzima površinu od 20.503 m2. Zaštićena je lancem kamenih kula i bedema, koji su debeli oko 2 m, a izgrađeni su od tesanih blokova vapnenca. Osim kule, grad ima 10 cisterni za vodu, skladište brašna i stambene objekte.
Imena Stolac i Vidoški neprestano se isprepliću od pojavljivanja u povijesnim izvorima. Oba su ostala u upotrebi gotovo do kraja 19. stoljeća. stoljeća. Pretpostavlja se da se u prapovijesno doba život odvijao u sjeverozapadnom dijelu tvrđave prema Podgradu, na dijelu brda zvanom Šetnica. Na sjevernoj strani grada otkrivene su kasnoantičke supstrukcije (kule I – IV). Na mjestu današnjeg grada Stoca nalazio se antički municipij Diluntum sa nalazima iz I – IV stoljeća prije Krista. Kr. I utvrda iz kasnoantičkog razdoblja. U srednjem vijeku područje grada Stoca pripadalo je župi Vidoša. Vidovo polje pojavljuje se 1417. godine u latinskom prijevodu “Planum Sancti Viti. Prvi pouzdan podatak o Stocu u srednjem vijeku je iz 15. stoljeća, odnosno 1420. godine “Loco dicto Stolac” u vezi s pljačkom trgovaca, a ponovno se pojavljuje nekoliko godina kasnije.
Arheološki radovi 1976. godine nisu otkrili jasne ostatke srednjovjekovnog grada, ali se pretpostavlja da su zatrpani izgradnjom tvrđave iz vremena Austro-Ugarske. Stolica je ušla u sastav Osmanskog sultanata, nakon osvajanja 13. lipnja 1465., ali nema pouzdanih podataka da je u njoj držana posada, sve do početka XVIII. stoljeća. Nakon Karlovačkog mira 1699. godine grad je popravljen i proširen te je postavljena uprava na čelu s Dizdarom. Oko 1706. godine osnovana je Stolačka kapetanija. Godine 1832. vojska Husein-kapetana Gradaščevića uzalud je opsjedala Stolac. U kolovozu 1878. uspostavljena je austrijska uprava. Vojno doba temeljito je obnovilo stari grad 1883. godine, a 1888. godine sagradio je modernu tvrđavu, smještenu iznad one koja je postojala za vrijeme osmanske vladavine.
Povijesni lokalitet Stari grad Stolac proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2003. godine.
Želite doživjeti stari grad Vidoški, uživati u zadivljujućoj arhitekturi, slikovitom pogledu na grad rijeku Bregavu i naučiti sve o njegovoj bogatoj povijesti? Kontaktirajte nas.
Kreirati ćemo putovanje po Vašim preferencama.
