Daorson (grč. ΔΑΟΡΣΩΝ) je bio glavni grad heleniziranog ilirskog plemena Daorsa koji su živjeli od 300. do 50. godine prije Krista u dolini rijeke Neretve. Ostaci ovog nekada najjačeg grada na širem području nalaze se u Ošanjićima, kod Stoca u Hercegovini. Sastojao se od tri cjeline od kojih je središnja bila tvrđava – akropola, koja je bila opasana “kiklopskim” zidovima od golemih kamenih blokova (slični onima u Mikeni u Grčkoj).
U njemu su se nalazili svi važniji upravni, javni i vjerski objekti. Obrambeni zid koji se pružao od jugozapada prema sjeveroistoku bio je dugačak 65 m, širok 4,2 m i visok između 4,5 i 7,5 m, s vratima i kulama na oba kraja. Daorsi su preuzeli grčki jezik i pismo, te su bili u stalnim trgovačkim vezama s Grcima. Pronađeni su ostaci brojnih vinskih amfora i fine keramike, no najvrjedniji nalaz je brončana kaciga ukrašena s nekoliko grčkih likova: Afrodita, Nika, Helij, Dioniz, Muza, Pegaz i dr., a natpis na njoj sličan je natpisu na kacigi pronađenoj u Makedoniji. Pronađeni su i ostaci granitne skulpture Kadma i Harmonije, kao i ilirski reljef s trinaest zmija i pet pari orlovskih krila. U manjoj zgradi pronađena je kovnica s prigodnim alatima i šablonama, 39 raznih kovanica (29 s likom kralja Ballaiosa iz 168. pr. Kr. i 9 s grčkim natpisom ΔΑΟΡΣΩΝ i slikom broda). Značaj novca bio je velik, značio je neovisnost plemena Daorsa, ali i potvrdu da su razvili obrt, kulturu i trgovinu s drugim narodima. Stari helenistički grad Daorson nalazi se na lokalitetu Gradina i Banja u Ošanićima, općina Stolac, a sastoji se od tri povezane cjeline čiji je raspored uvjetovan konfiguracijom terena. Središnji dio zauzima dominantna Gradina ili Akropola, na čijoj južnoj i jugozapadnoj strani se nalaze suburbane terase na Grebenu, dok se na istočnoj strani nalazi predakropolski prostor na Baniji sa stambeno-poslovnim i gospodarskim dijelovima naselje. Poznato je da je od 167. pr. Neretva je bila sjeverozapadna granica Rimske Republike na Balkanu, kao i granica Daorsa, koji su u okviru te države uživali svojevrsnu autonomiju. Tada su Daorse iz pravca Cetine napali Delmati, moćno ratničko pleme, čija se vlast u nekim razdobljima protezala preko Cetine u pravcu Neretve. Zbog čestih delmatskih napada, Daorsi su 158. pr. obratio se rimskom senatu. Rat protiv Delmata vodio se od 156. do 155. godine prije Krista, a Rimljani su protiv Delmata ratovali iz Narone (kod današnjeg Metkovića), gdje su imali snažno uporište i podršku Daorsa. Oni su štitili Neretvu od Delmata i prije dolaska rimske vojske u Naronu. U tom ratu Delmati su teško poraženi i za duže vrijeme oslabljeni.
Tijekom ratova između Cezarovih i Pompejevih pristaša na našoj jadranskoj obali opet su Delmati bili na jednoj, a Daorsi na drugoj strani. Pompejeva ostavština je 49. pr. udružio s Delmatima i njihovim plemenima. Plemena povezana s tim Delmatima sigurno nisu pripadala Daorsima, jer je Cezarov pretor Vatinije započeo ratne operacije protiv Delmata najkasnije u proljeće 45. pr. Gotovo je sigurno da su upravo u to vrijeme (44./43. n. e.) Delmati napali središte Daorsa, grad Daorson i potpuno ga uništili. Iz podataka o ratovima rimskog pretora Vatinija protiv Delmata dosta se točno može odrediti vrijeme razaranja grada Daorsona i definitivnog prestanka života u tom gradu. Arheološki materijal s tvrđave potječe iz druge polovice 1. stoljeća prije Krista, što se poklapa s pretpostavljenim vremenom napada na grad i prekida života u njemu.
U vrijeme sloma Rimske republike (oko 27. pr. Kr.) Daorsi su imali 17 dekurija (rimskih municipija), a na početku Rimskog Carstva Delmati su imali čak 342 dekurije, što dovoljno govori o odnosima snaga nakon ratovi. Tada je uništen dio plemena Daors. Na ruševinama grada Daorsona nikada nije izgrađeno trajnije naselje. Na ovom području zastupljeni su pojedinačni i rijetki nalazi iz raznih epoha i stoljeća, pa i novijeg doba, jer su se ljudi često selili. Kasnije se u dijelu Vidova polja i današnjeg Stoca, početkom 1. stoljeća pr. Kr., razvilo novo središte Daorsa. kao municipij Diluntum.
Prve podatke o arheološkom lokalitetu danas poznatom kao Daorson objavili su K. Hörmann i V. Radimsky 1892. godine. Detaljna geodetska izmjera terena obavljena je 1956. godine. Najobimnija istraživanja obavljena su uz jugozapadnu kulu i glavnu gradska vrata, kao i dijelom duž megalitskog zida s unutarnje i vanjske strane. Detaljno je istraženo gradsko šetalište na južnoj strani Akropole uz Veliki humak, gradske stube i malo svetište ili hram te prostor oko sjeverozapadne obrambene kule. Istraživanja su obavljena i na gradskoj cisterni, na prostoru uz sjeverni i istočni poprečni bedem, na Velikoj gomili i kod sjeveroistočne kule, gdje su otkrivena još jedna, pomoćna ili sjeveroistočna gradska vrata. Na Grebenu je otkriveno desetak stambenih objekata, a na Baniji je čitav niz objekata raznih namjena. Paralelno, od 1963. godine, u nekoliko kampanja, vršeni su konzervatorski radovi na megalitskim zidovima, no oni su bili nedostatni, pa su već otkriveni predmeti ponovno zatrpani i tako zaštićeni od utjecaja vremenskih prilika i potresa. Kompletan pokretni materijal s lokaliteta iskopavan svih ovih godina nalazi se u depou Prapovijesnog odjela Arheološkog odjela Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu.
Danas, više od tri i pol tisuće godina kasnije, Daorson svojim megalitskim zidinama svjedoči teretu godina. Stoljeća moćne i slavne povijesti danas nisu pretvorena u turističku atrakciju. Tako su tek nedavno na vidikovcu ispred kompleksa postavljene klupe i kante za smeće. Također, do prije pola godine do ovog lokaliteta je bilo gotovo nemoguće doći automobilom, ali je aktivnostima Federalnog ministarstva obrazovanja, kulture i sporta uređen put i poduzeti su određeni koraci na promociji atraktivnosti ovog lokaliteta.
Arheološko nalazište helenistički grad Daorson u Ošanićima kod Stoca proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine i objavljeno je u Službenom glasniku BiH broj 15/03. i na sjednici Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj od 21. do 27. siječnja 2003. godine. Službene novine Federacije BiH, br. 2/02 i 27/02.
Želite li doživjeti grad Daorson, uživati u zapanjujućoj arhitekturi, slikovitom pogledu na grad rijeku Bregavu i naučiti sve o njegovoj bogatoj povijesti? Kontaktirajte nas.
Kreirati ćemo putovanje po Vašim preferencama.