Ljubuški

Ljubuški leži na lijevoj strani rijeke Trebižat, rijeke koja čini jedan od najljepših slapova koji se mogu vidjeti u cijeloj Bosni i Hercegovini, a najpoznatiji su Kravica i Koćuša.

Osim po svojim prirodnim ljepotama, koje Ljubuškom daju epitet zdrave gastronomske oaze, Ljubuški je poznat i po značajnoj kulturno-povijesnoj baštini – na raznim lokalitetima mogu se pronaći ostaci iz gotovo svih razdoblja ljudske povijesti, o čemu vrijedi spominju se: starorimski logor na Gračinama, Humačka ploča, Stari grad Ljubuški, te stećci na nekropolama u Studencima, Bijači i Zvirićima.

Priča o Ljubuškom

Prema narodnoj predaji, herceg (vojvoda) Stjepan Vukčić Kosača počeo je graditi grad Ljubuški u čast svoje žene Ljubuše, po kojoj je, kako legenda kaže, grad i dobio ime. U pisanim izvorima ime grada se prvi put spominje 1435. godine pod imenom “Lubussa”. Tek u drugoj polovici 19. stoljeća Ljubuški se na kartama i planovima bilježi pod današnjim imenom. U novije vrijeme u Dubrovačkom arhivu pronađeni su stariji dokumenti koji spominju crkvu i samostan u Ljubuškom 15. veljače 1435. godine.

Područje Ljubuškog, kako svjedoče brojni povijesni ostaci, od davnina je bilo vrlo poželjno mjesto za naseljavanje. Prvi stanovnici ljubuškog kraja bili su Iliri-Daorsoni koji su se naselili u dolini Trebižata. Daorsone je kasnije protjeralo neprijateljsko pleme Ardiaei i Delmati, koji su se ubrzo naselili u zapadnom dijelu Ljubuškog. Brojni ostaci pokazuju nam kako se buran i aktivan život odvijao u ilirsko doba. Više od 1000 grobnih gomila služile su uglavnom kao nadgrobni spomenici istaknutim pripadnicima ilirskih rodova. Propast ilirskih plemena i dolazak Rimljana na područje Ljubuškog radikalno je promijenio etnološku, topografsku i gospodarsku sliku. O ovoj promjeni svjedoče i dva rimska naselja: Bigeste (u Radišićima i Humcu) i Pagus Scunasticus (vjerojatno na Mostarskim vratima). Naselje Bigeste prvotno je bilo cestovna postaja, a zatim rimski vojni logor, čiji su ostaci otkopani na lokalitetu Gračine na Humcu. Pagus Scunasticus, kako pokazuju dvije kamene ploče s natpisom, bilo je veteransko naselje (otpuštenih rimskih vojnika) pronađeno na lokalitetu Zorbinovac. U Franjevačkom muzeju na Humcu čuvaju se brojni kameni natpisi, najčešće nadgrobni, koji svjedoče o vojnim postrojbama u kojima su služili djelatni i bivši vojnici. Nakon Rimljana u 7. stoljeću na područje Ljubuškog prodiru Hrvati. Zbog oskudnih ostataka iz tog razdoblja, može se reći da je ljubuški kraj počeo gospodarski i kulturno propadati.

Jedan od rijetkih ostataka i jedan od najznačajnijih svakako je glasovita Humačka kamena ploča, natpis na starohrvatskoj ćirilici s dodatkom nekoliko glagoljskih slova iz 12. stoljeća. Natpis nam govori o gradnji crkve sv. Mihovila župi nepoznatog imena. Jedan od brojnih srednjovjekovnih spomenika u Ljubuškom svakako su stećci. U Ljubuškom je na 45 lokaliteta evidentirano oko 600 stećaka. Poznati arheolog Radoslav Dodig navodi brojku od 617 stećaka. Ipak, ono po čemu je Ljubuški najpoznatiji je srednjovjekovna kula na vrhu brda Butorovica iznad Ljubuškog, koja je 2004. godine proglašena nacionalnim spomenikom kulture. Narodna predaja njenu gradnju veže uz hercega Stjepana Vukčića Kosaču, iako je starija nego njega. Kada su Turci 1472. godine osvojili Ljubuški, oko kule su podigli bedeme, sagradili kuće i 1558. godine džamiju.

Nakon osmanske vladavine na vlast dolazi Austro-Ugarska Monarhija. Berlinski kongres je Austriji dao suglasnost da okupira BiH. Vojska austrijskog generala Jovanovića ušla je u Ljubuški 2. kolovoza 1878. iz smjera Vrgorca. Razdoblje austrijske uprave (1878.-1918.) značilo je Ljubuški preporod u infrastrukturnom, poljoprivrednom, industrijskom, kulturnom i administrativnom smislu. Godine 1884. kulturno osviješteni franjevci predvođeni fr. Anđelo Nuić, po uzoru na brojne europske muzeje, osnovao je svoj muzej na Humcu kod Ljubuškog. Muzej na Humcu je ujedno i najstariji muzej u BiH. Također, važno je napomenuti da se uz muzej u samostanu na Humcu nalazi i bogata knjižnica koja danas broji preko 20.000 naslova iz razdoblja od 16. do 19. stoljeća i pokriva gotovo sva područja prirodnih i društvenih znanosti.

Prvi svjetski rat (1914.-1918.) donio je Ljubuškom: glad, neimaštinu, španjolsku groznicu i druge nevolje. Slično je stanje trajalo i za vrijeme Kraljevine Jugoslavije (1918.-1941.). Razdoblje od 1945. do 1990. godine vezano je uz komunistički i socijalistički sustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije (SFRJ). U tom razdoblju mnogi su se Hrvati iselili. Ipak, Ljubuški se razvijao u industrijskom i poljoprivrednom smislu, iako nije bio brz. Nakon Daytonskog mirovnog sporazuma, Ljubuški ulazi u sastav Županije br. 8 zajedno s Grudama, Posušjem i Širokim Brijegom.

For more info visit page Tourist borad city of Ljubuški (link).

Što posjetiti u Ljubuškom 

1. SLAP KRAVICA

Jedna od najljepših sedrenih čarolija u Europi, skrivena je 7 km od Ljubuškog. Devetoimena rijeka Trebižat stvara prizore od kojih zastaje dah. Jedan od njih je Spomenik prirode visok 28 m i širok 120 m koji će vam pružiti nezaboravan koncert na vodi.

2. SLAP KOĆUŠA

Vodopad Koćuša, nalazi se 18 km uzvodno od Kravice, sa svojih 5 metara visine i 50 metara širine. Voda pada preko sedimentnih i sedrenih stijena koje je priroda stoljećima stvarala, au idiličnoj atmosferi zelenila, stijena i vode doprinose i građevine iz nekog drugog vremena koje i danas nesmetano rade na Trebižatu – mlinovi i stupovi.

3. MUZEJ HUMAC

Između dva prirodna bisera, osnovan 1884. godine, smjestio se najstariji muzej u BiH, koji čuva najstariji spomenik pisan na hrvatskom jeziku u BiH, Humačku kamenu ploču iz 12. stoljeća. Posjetom muzeju, franjevačkom samostanu sv. Antuna Padovanskog na Humcu, svaki će posjetitelj uživati u pretpovijesnom putovanju koje traje nevjerojatnih 16.000 godina.

4. TVRĐAVA HERCEG STJEPAN LJUBUŠKI

Podignut na čvrstom, kamenitom položaju, na 396 metara nadmorske visine, na brdu Butorovići, nalaze se impozantne zidine tvrđave Herceg Stjepana. Prema pisanim izvorima prvi put se spominje 1444. pod imenom Lubussa.

5. RIMSKI VOJNI LOGOR U GRACINAMA LJUBUŠKIM

Spuštajući se niz čudesno korito rijeke Trebižat na lijevoj strani obale, jugozapadno od Ljubuškog nalazimo rimski vojni logor Gračine, koji će vam pružiti još jedno nevjerojatno putovanje u antiku.

Želite li iz prve ruke doživjeti Ljubuški, uživati u prekrasnoj prirodi, slikovitim pogledima na izvor rijeke Trebižat i saznati sve o njegovoj bogatoj povijesti? Kontaktirajte nas.

Kreirati ćemo putovanje po Vašim preferencama.